Novinarski štit – odbrana od zastrašivanja novinara tužbama: Mi smo ovde da zastrašimo vas

Njujork, 12.05.2023. –

Predstavljanje Novinarskog štita, međunarodnog programa čiji je cilj odbrana od SLAPP tužbi, koje imaju cilj da ućutkaju kritičke glasove, počelo je u Njujorku filmom o istraživačkom portalu KRIK, koji ima više tužbi nego zaposlenih.

U Njujorku je prošle nedelje predstavljen Novinarski štit, međunarodni program čiji je cilj odbrana od pravnih pretnji poznatih pod nazivom SLAPP tužbe, koje imaju cilj da ućutkaju kritičke glasove. Cilj Novinarskog štita je, na prvom mestu, zaštita i podrška istraživačkim medijima i novinarima. Kao što je istaknuto na njihovom portalu – „bez istraživačkog novinarstva, javnost ne može da sazna istinu.“

Termin SLAPP skovan je još osamdesetih godina prošlog veka, ali je donedavno zabeleženo svega nekoliko desetina takvih tužbi u svetu. Poslednjih godina, međutim, SLAPP tužbe postaju vrlo popularan način političarima i moćnicima za pritiske na medije i novinare, tako da više nema zemlje u kojoj se nisu pojavile. Zbog toga su mnogi mediji iscrpljeni i u ozbiljnim finansijskim problemima, te je postalo jasno da odbrana od ovakvih tužbi mora da bude sistemska.

Aleksander Papakristou (Alexander Papachristou), izvršni direktor Centra „Sajrus Vens“ u Njujorku, okarakterisao je SLAPP tužbe kao „ciničnu upotrebu zakona“, dodavši kako ih podižu „ljudi koji ne idu na sud jer su zabrinuti za svoju reputaciju, već su to često pripadnici mafije ili tajne ofšor kompanije“. 

„Te tužbe neće pobediti na sudu. Niti im je to namera. Namera im je da ometu, osiromaše i zastraše novinare“, rekao je Papakristou.

Kako je istakao, „strateški disbalans“ ogleda se u tome što je jedna strana u ovim procesima „organizovana, bogata, uticajna i korumpirana“ dok su sa duge strane nezavisni, ali usamljeni mediji. I upravo taj disbalans Novinarski štit nastoji da promeni.

Pavla Holcova, urednica OCCRP za Centralnu Evropu, podsetila je na svoju prvu priču za OCCRP, o porodici iz Azerbejdžana koja je sakrivala novac u Češkoj, koju je radila sa Hatidžom Ismailovom, novinarkom zbog toga osuđenom na sedam i po godina zatvora u Azerbejdžanu. Puštena je posle godinu dana, samo zbog ogromnog pritiska međunarodne zajednice, među kojima i advokata i pravnika iz celog sveta. 

„Prvi susret sa sudom sam imala nakon objavljivanja dokumenata iz Paname. Već u prvoj nedelji smo dobili sedam tužbi onih kojima se nije dopalo što su spomenuti u tekstu. Kad smo dobili tužbe, prvo sam pomislila da ću morati da odustanem od novinarstva. Nisam imala novac za pravne troškove niti da platim advokate. Onda sam odlučila da ne odustanem, prodala sam kola, pozajmila novac od rodbine i prijatelja i borili smo se. Dobili smo na sudu ali je iskustvo bilo – parališuće. U to vreme, bilo nas je samo troje zaposlenih u redakciji i jedna osoba je morala da se potpuno posveti odbrani na sudu. Tako da smo bili paralizovani dobrih šest-sedam meseci”, rekla je Holcova. 

Detalje o praktičnim stranama Novinarskog štita saznali smo od  Pitera Norlandera (Peter Noorlander), direktora ove organizacije.

Norlanderje rekao da je Novinarski štit osmišljen tako da zaštiti one koji se bave istraživačkim novinarstvom, kao i pojedine nevladine organizacije u čijem fokusu su istraživanja, a bave se ljudskim pravima ili ekologijom. Mediji i organizacije će plaćati članarinu, koja im obezbeđuje pravne savete, trening i odbranu ukoliko su žrtve SLAPP napada.

„Zbog novca koji smo dobili od USAID i privatnih lica, možemo da zastupamo medije i u skupim sudnicama, kao što su one u Njujorku ili Londonu“, pojasnio je Norlander.

Ideja je da pred nacionalnim sudovima medije brane obučeni lokalni advokati, dok će svetski stručnjaci raditi na međunarodnim slučajevima. Postoji nekoliko uslova za članstvo u Novinarskom štitu, kao što je određeni broj objavljenih istraživačkih tekstova ili dokaz da se organizacijom upravlja na transparentan način. 

„Predviđena su tri nivoa plaćanja koji zavise od veličine organizacije, broja zaposlenih i prihoda, kao i u kom delu sveta je bazirana“, rekao je Norlander dodavši da će neke veće organizacije možda platiti oko 10.000 evra, dok će za male članarina iznositi „oko 1.000 evra“.

Na konstataciju da u Srbiji ima malih medija koji su targetirani SLAPP tužbama, a koji neće moći da priušte novac za članarinu, Norlander je odgovorio da u tom slučaju „oni možda neće morati da plate članarinu“. Rekao je da će svaki medij biti predmet pažljive analize. 

Ta analiza je važna i zato što postoji mogućnost da će neki od onih koji tuže medije „napraviti lažni medij sa idejom da nam se pridruže i da nas finasijski iscrpe“, rekao je Norlander i poručio svima koji hoće da zastraše novinare: „Mi smo sada ovde da zastrašimo vas.“

SLAPP U SRBIJI: VIŠE TUŽBI NEGO ZAPOSLENIH

SLAPP tužbe su se tokom poslednje dve godine raširile i u Srbiji. Istraživanje Slavko Ćuruvija fondacije i CEPRIS-a o zaštiti slobode izražavanja u pravosudnom sistemu Srbije – „Sloboda izražavanja pred sudom“ – pokazalo je da su 2021. počele da se pojavljuju SLAPP tužbe protiv medija. Istraživanje predočava i neke pravne i praktične mogućnosti rešavanja problema takvih tužbi.

Da u Srbiji definitivno postoji problem sa SLAPP tužbama, potvrđeno je i na predstavljanju Novinarskog štita, budući da je prezentacija počela kratkim filmom o istraživačkom portalu KRIK. Tako je svetska javnost saznala ono što mi znamo odranije – da se KRIK u tom trenutku bori protiv 12 tužbi, „što je više od broja zaposlenih u ovoj redakciji“. I da su, izveštavajući o političkoj korupciji i organizovanom kriminalu, dobili tužbe od ljudi povezanih sa Vladom Srbije. Da su u pitanju SLAPP tužbe znamo po efektima: kako je rečeno, „njihov cilj nije pobeda na sudu, već maltretiranje, zastrašivanje i ućutkivanje novinara“.

CENTAR SAJRUS VENS, OCCRP I USAID

Novinarski štit je rezultat zajedničke inicijative Centra za međunarodnu pravdu „Sajrus Vens“ iz Njujorka i OCCRP-a, mreže za izveštavanju o kriminalu i korupciji, sa sedištem u Merilendu, kao i američke agencije za pomoć i razvoj USAID, koja je obezbedila inicijalnu investiciju.

Izvor: Cenzolovka