Zaštita za novinare: Ministarstvo pravde radi na izmeni krivičnog zakonika

Beograd, 15.09.2021 –

Radna grupa Ministarstva pravde počela je da radi na izmenama i dopunama Krivičnog zakonika o delima koja se odnose na zaštitu i bezbednost novinara.

Polaznu osnovu daće analiza prof. dr Zorana Stojanovića u saradnji sa Misijom OEBS u Srbiji, koju je Radna grupa za bezbednost i zaštitu novinara, sa premijerkom Anom Brnabić na čelu, prosledila Ministarstvu.

Prema ovom predlogu, primena sile ili pretnja novinaru da neku informaciju objavi ili ne objavi mogla bi se kažnjavati zatvorom do tri godine. Zatvorom do godinu dana kaznio bi se onaj ko neovlašćeno spreči ili ometa objavljivanje informacije od javnog značaja, ili ko zbog objavljivanja takve informacije vređanjem, zlostavljanjem ili bezobzirnim ponašanjem značajnije ugrozi spokojstvo lica koje je informaciju objavilo. Ako to učini službeno lice, sugeriše se opet kazna do tri godine.

Najavljene izmene pozdravio je Veran Matić, član Radne grupe za bezbednost i zaštitu novinara, koja već pola godine radi u krnjem sastavu. On je pozvao na dogovor države i NVO sektora.

– Imam iskrenu volju za poboljšanjem postojećeg stanja sa nastojanjem da i dalje učestvujem u Radnoj grupi – naveo je Matić.

– Svestan sam i da postoje drugačija radikalna poimanja aktivizma, koja pozivaju na uskraćivanje legitimiteta vlastima. Ideje o „zajedničkom antirežimskom delovanju nevladinog sektora, profesionalnih medija i novinarskih i medijskih udruženja, po ugledu na devedesete“ nije nova. Kao neposredni akter i suorganizator, nisam siguran da je kontekst uporediv.

Radnu grupu za bezbednost novinara napustili su NUNS, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Asocijacija medija, Asocijacija onlajn medija i „Lokal pres“, u martu.

Imovina

Prema predlogu profesora Stojanovića, iza rešetaka do godinu dana mogli bi da se nađu ne samo oni koji prete da će napasti nečiji život ili telo, već i da će napasti na njegovu ili imovinu veće vrednosti njemu bliskog lica.

Izvor: Cenzolovka