NDNV: Problemi manjinskih medija brojni ali ispod radara javnosti

18. februar 2018. godine-

Manjinski mediji ostaju „ispod radara“, javnost ne zna za njihove problem, iako su oni brojni, očev od stalnih političkih pritisaka, mizernih plata, besparice, cenzure i autocenzure, smanjivanja publike zbog velike emigracije mladih ljudi, slabog novinarskog kadra, navodi se u istraživanju “Informisanje na jezicima nacionalnih manjina – na sporednom koloseku” koje je sprovelo Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV).

“Ne zna se, doduše, ni šta država tačno podrazumeva pod pojmom manjinskog medija. Nema ni validnog podatka o tačnom ukupnom broju medija koji u potpunosti ili delimično izveštavaju na jezicima nacionalnih manjina. Jedino se zna da je njihov broj nakon privatizacije sužen, kao što se najčešće pominje procena da manjinskih medija ima oko 200”, navela je u tom istraživanju medijska ekspertkinja Žužana Serenčeš.

Ona je dodala da se ne zna ni za krajnje efekte privatizacije medija, u smislu koliko se u praksi zaista poštuje zakonska odredba o kontinuitetu manjinskih sadržaja u privatizovanim višejezičnim medijima, ni koje su sankcije u suprotnom.

“Konačno, ne postoji nijedna državna adresa koja zna tačan celovit podatak kolika je ukupna godišnja suma državne pomoći na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou za manjinsko informisanje”, navela je Žužana Serenčeš.

Ona je podsetila da Radio-televizija Srbije i dalje ne ispunjava svoju zakonsku obavezu o informisanju na jezicima nacionalnih manjina, a to pravda nedostatkom novca.

“Koliko god je zaista značajno obezbediti finansijsku održivost manjinskih medija i sadržaja, da je isto toliko važno obezbediti i da oni funkcionišu slobodno, bez neprimerenih političkih uticaja, da oni mogu profesionalno da izveštavaju svoju publiku, a koja ima pravo ne samo na informacije na maternjem jeziku, već i na to da one budu objektivne, nepristrasne i sveobuhvatne”, navela je Žužana Serenčeš.

Prema njenim rečima, radni tekst Izmena i dopuna Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, kojeg je nadležno ministarstvo objavilo pred kraj prošle godine, propustio je da formuliše nedvosmisleno i potpuno jasno nediskriminatorno sistemsko rešenje po kojem bi ubuduće bio finansiran rad manjinskih medija u kojima nacionalni saveti posredno imaju ulogu osnivača.

Ista radna verzija zakonskog teksta o manjinskim nacionalnim savetima, dodala je ona, odredbama o njihovim osnivačkim pravima u oblasti obaveštavanja niti jednom rečju ne pominje i principe njihove odgovornosti na ovom polju.

U istraživanju se podseća i na preporuke Koalicije novinarskih i medijskih udruženja, počev od zalaganja za prepoznavanje interkulturalnosti kao jednog od osnovnih temelja naprednog višenacionalnog društva, značaja medija civilnog društva u uslovima višejezičnog informisanja, striktnog poštovanja obaveza javnih medijskih servisa, kao i potrebe osnaživanja nezavisnosti i autonomije uređivačke politike i medijskog pluralizma uz pomoć jasnih mehanizama, uključujući i samoregulatorne.

Koalicija se založila i za definisanje jasnih mehanizama stabilnog, adekvatnog i nediskriminatornog finansiranja, posebnih stimulativnih mera za one koji imaju sadržaje na manjinskim jezicima, kao i za povećanje kapaciteta manjinskih medija, pogotovo u sferi korišćenja novih tehnoloških platformi.

NDNV je treće po redu istraživanje objavio u okviru projekta “Informisanje na jezicima nacionalnih manjina – prava i odgovornosti”, koji je podržala organizacija Branitelji ljudskih prava (Civil Rights Defenders).

Izvor: Autonomija