Beograd, 02. decembar 2016. godine-
Tokom 2015. godine započet je treći i poslednji krug privatizacije medija, inicijalno pokrenut još 2002. i 2003. godine. U ovoj fazi, privatizacijom je obuhvaćeno manje od 10% medija, preostalih u državnom vlasništvu. Sa stanovišta nadležnosti Zaštitnika građana, ova faza privatizacije posebno je interesantna, jer se tiče radio i TV stanica čiji su osnivači lokalne samouprave, a koje su redovno emitovale informativne i druge medijske sadržaje na manjinskim jezicima. Cilj ovog izveštaja je da na osnovu prikupljenih podataka i utvrđenih činjenica, pravovremeno skrene pažnju nadležnim organima na nepravilnosti i probleme u praksi nakon privatizacije, te ponudi predloge za unapređenje stanja, a sve to kako bi se postiglo da se informisanje na manjinskom jeziku ostvaruje na način koji zadovoljava potrebe pripadnika nacionalnih manjina. Usled promena koje su se desile donošenjem medijskih zakona, pred nadležnim organima je odgovornost da preduzmu sve mere potrebne da se sadašnji nivo informisanja na jezicima manjina očuva i unapredi. Zakonodavac jeste predvideo niz zaštitnih odredbi usmerenih na ublažavanje posledica privatizacije medija po ostvarivanje prava nacionalnih manjina na informisanje, ali njihova primena izrodila je (su)više nepoznanica. Nakon prve godine primene Zakona o javnom informisanju i medijima (u daljem tekstu i: Zakon), na osnovu kojeg se vrši ovaj krug privatizacije, izvesno je da se problemi i prepreke odgovarajućem i delotvornom sistemu informisanja na manjinskom jeziku i u interesu građana, ne mogu otkloniti postojećim rešenjima. Zakonom je bilo predviđeno da se zaključno sa 31. oktobrom 2015. godine privatizacija medija izvrši prodajom kapitala (prva faza), nakon čega bi preostali mediji trebalo da budu privatizovani modelom prenosa kapitala izdavača medija zaposlenima bez naknade (druga faza), ukoliko su oni zainteresovani. Međutim, zbog razlika u tumačenjima primene člana 142. Zakona, od strane ministarstava kulture i privrede, Zaštitnik građana vodio je i formalne postupke kontrole rada navedenih ministarstava, po sopstvenoj inicijativi, zbog saznanja o problemima u
privatizaciji RTV Vranje, sprovedenog kroz model prenosa kapitala izdavača medija zaposlenima bez naknade. Nakon pokretanja postupka, ovaj problem normativno je prevaziđen tek februara 2016. godine kada je Narodna skupština donela autentično tumačenje tog člana, čime je omogućeno nesmetano sprovođenje druge faze privatizacije. Ovom fazom obuhvaćen je značajan broj lokalnih medija koji su
emitovali program na jezicima nacionalnih manjina. Javnost je u više navrata obaveštavana i o nepravilnostima i nezakonitostima prilikom sprovođenja konkursa za sufinansiranje u oblasti javnog informisanja, koji je Zakonom uveden kao način na koji se obezbeđuje javni interes. Kako je veliki
njihov značaj za budući nivo i kvalitet informisanja na manjinskim jezicima, i pitanje konkursa je, takođe, bilo predmet ovog istraživanja. Tokom istraživanja, donet je Pravilnik o sufinansiranju projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja (1. marta 2016), kojim se bliže uređuje realizacija konkursa, kriterijumi za ocenu projekata i donošenje odluka, izbor i rad konkursne
komisije. Konačno, medijskim zakonom proglašeno je da je javni interes očuvanje i osnivanje medija nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Kako se delatnost nacionalnih saveta finansira budžetskim sredstvima, sprečeno je otvaranje teme privatizacije ovih medija. Međutim, pitanje njihovog položaja i uloge u sistemu javnog informisanja i manjinske medijske scene, kao i finansiranja, do danas nije rešeno.
Kako bi se pokrili svi ključni aspekti privatizacije medija i njenog uticaja na informisanje na jezicima acionalnih manjina, ovaj izveštaj sastoji se od četiri tematske celine:
Javni medijski servisi;
Mediji čiji su posredno osnivači nacionalni saveti nacionalnih manjina;
Konkursi za sufinansiranje i
Sprovođenje obaveze kontinuiteta i sadržajne i vremenske zastupljenosti
programa na jezicima manjina u privatizovanim radio/TV stanicama.
Ceo dokument možete videti OVDE